Jedna od najčešćih metoda praćenja šumskih resursa širom svijeta je daljinsko istraživanje, koje koristi slike i druge podatke prikupljene iz zraka ili putem satelita. Ove se metode uglavnom oslanjaju na krošnje (vrh drveća gledano odozgo), koje se vremenom mijenjaju kako bi se procijenilo krčenje šuma (Hansen i sur. 2013).
Svako od nas može doprinijeti na svoj način pozitivnim promjenama, tako što ćemo za početak propisno odlagati otpad, postupati s otpadom po principu “smanji, ponovo koristi i recikliraj”, čime se itekako može smanjiti količina otpada. Zatim, smanjiti potrošnju energije u domaćinstvu i ono najvažnije – educirati se o problemima okoliša i njegovoj zaštiti, jer smo svi odgovorni za njega i jer nam svima podjednako pripada.
