Vedra geografija

Silbo Gomero – Zvižduk kao službeni jezik

by GeoHub · Published 24 Novembra, 2020 · Updated 5 Februara, 2021

Autori: Haris Hadžibaščaušević

Prošli put smo nakratko otputovali do Malte i upoznali se sa malteškim jezikom. Zanimljivo je kako su otoci prave riznice iznenađenja. Ovoga puta idemo do maloga otoka La Gomera u Kanarskom otočju, gdje nas čeka Silbo Gomero ili zviždući jezik, koji se i dan-danas koristi kao službeni jezik otoka.

La Gomera je jedan od osam otoka koji čine Kanarsko otočje pod upravom Španije. Otočje se nalazi u Atlantskom okeanu, 100 km zapadno od obala Maroka. Sa svojom površinom od 370 km2, La Gomera spada među tri najmanja otoka Kanarskog otočja. Glavni grad je San Sebastián de La Gomera, a otok broji oko 22.000 stanovnika.

Otok je vulkanskog porijekla i odlikuje ga izrazito nepristupačan planinski teren. Najviši vrh je Alto de Garajonay koji seže do 1487 m.n.v. koji strmoglavo pada u more i po čemu je ovaj otok zapravo najpoznatiji. Zanimljivo je kako je upravo La Gomera bila posljednja luka na kojoj su pristali brodovi Kristofera Kolumba, prije nego što su krenuli u otkrivanje Novoga svijeta. Inače, zajedno s ostalim otocima, Kanari su jedna od poznatih turističkih destinacija, koji privlače goste svojim prelijepim plažama, krajolikom i kulturom.

Ipak, ono što La Gomeru čini tako posebnom jeste Silbo (Silbo Gomero, šp. zvižduk Gomera) ili govor zvižduka kojim se koristi stanovništvo otoka. Ma kako nevjerovatno zvučalo, istina je. Naime, Silbo Gomero spada u red tzv. zviždućih jezika, koji najčešće nastaju na planinskim područjima i drugim nepristupačnim terenima, kako bi se stanovnici mogli lakše sporazumijevati, a sve to oponašajući ton i intonaciju nekog već postojećeg jezika. U takvim predjelima, govor ili pisani jezik mnogo teže putuju, dok zvižduk može preći razdaljinu i do čak 7 kilometara. Na svijetu postoji više od 70 zajednica čiji se članovi sporazumijevaju zviždukom. Tako je poznato selo Kusköy u Turskoj, zatim zajednice u Amazonu, Okeaniji i sl.

Silbo Gomero je pored španskog jezika službeni jezik La Gomere, a ovako kreće njegova historija. Negdje oko 1000. godine p.n.e. na otok se doselio narod Guanči iz sjeverne Afrike, donijevši sa sobom guanči jezik koji je najvjerovatnije pripadao skupini berberskih jezika i imao svoje pismo slično hijeroglifima. Uvidjevši o kakvom se terenu radi i poteškoće koje imaju u komuniciranju, Guanči su svoj jezik prilagodili zvižducima, kojima su sve više počeli komunicirati na izuzetno velikim razdaljinama. Do 15. vijeka na ostrvu ih je bilo oko 20.000, kada se na otok doseljavaju Španci, koji će skoro u potpunosti istrijebiti starosjedilačko stanovništvo i potisnuti jezik guanči.

Međutim, starosjedioci koji su opstali su i dalje nastavili komunicirati zviždanjem, s tim što su ovoga puta španski govorni jezik prilagodili zvižducima pa se tako u 16. vijeku razvija Silbo Gomero kakav danas zapravo poznajemo. Kao i svaki drugi jezik, i ovaj ima svoju strukturu, s obzirom na to da oponaša već postojeći, govorni jezik.

Kako je zviždanje specifično u svojoj izražajnosti u odnosu na govor glasom, tako i Silbo Gomero ima poseban fonemski, glasovni sistem koji se sastoji iz dva osnovna zvižduka za samoglasnike, koji zamjenjuju pet španskih samoglasnika, i četiri zvižduka za suglasnike. Zvižduci se razlikuju prema visini, tonu i trajnosti – duži zvižduci su samoglasnici, a prekidi među njima su suglasnici. Tako zviždač (silbador) može prenijeti svaku poruku bez poteškoća.

Međutim, problem se pojavio sredinom 20. vijeka, kada je zbog loših ekonomskih uvjeta dosta stanovnika napustilo La Gomeru pa se samim time broj “zviždača” Silba smanjio do te mjere da ga je svega nekolicina ljudi 80-ih godina još koristila, što je umalo rezultiralo njegovim izumiranjem. No, kako je lokalna zajednica prepoznala ogromnu vrijednost i značaj Silba, od 1999. godine se ovaj jezik obavezno uči u školama. Djeca se uče najprije kako pravilno zviždati vlastito ime, a potom prelaze na složenije rečenice i iskaze. Procjena je da danas Silbo Gomero broji oko 22.000 govornika “zviždača”.

Godine 2009. je Silbo Gomero uvršten i na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa. I pored postojanja svih savremenih tehnoloških pomagala, stanovnici otoka i dalje ponosno čuvaju Silbo Gomero i svakodnevno ga koriste, jer, kako kažu, jeftinije je, a i navikli su se već na to, kao i životinje koje razumiju naredbe svojih vlasnika. Također, koriste ga kako bi prenijeli vijesti, najavili sahrane, a moguće je održati i ceremonije poput vjenčanja na Silbo Gomero. Tako je Silbo Gomero postao rijedak primjer kako se jezik ipak može sačuvati od izumiranja.

Stoga, ukoliko vas put odvede na La Gomeru i začujete zvižduke posvuda oko vas, ne dajte se zbuniti ili prepasti već pokušajte odgonetnuti šta bi mogla biti tema zvižduka – da li ste vi kao stranac vijest za lokalce ili nešto drugo. Pokušajte naučiti zviždati svoje ime ili cijelu rečenicu, jer koliko jezika znamo, toliko vrijedimo.

Na linku koji vam ostavljamo u prilogu možete poslušati kako zvuči Silbo Gomero:

“El Silbo” i zviždači pastira sa La Gomere (Kanarska ostrva, Španija)