Malta i malteški jezik – jedini zvanični semitski jezik u Evropskoj uniji

Autor: Haris Hadžibaščaušević

Vrijeme je za malo lingvističke geografije. Kako smo duboko zašli u sumorni novembar sa hladnim vremenom, ovoga puta idemo skoknuti u toplije krajeve. Tačnije, idemo do Malte, maloga bisera Sredozemlja.

Malta (ili zvanično Republika Malta, malteški Repubblika ta’ Malta) je otočka država koja se nalazi na potezu između Sicilije i Tunisa, a koju čine tri otoka: Malta, Gozo i Komino. Svojom površinom od svega 316 km2 se ubraja u tzv. mikro države, a po broju stanovnika (oko 515.000) se ubraja u najgušće naseljene države Evropske unije. Glavni grad je Valeta, ujedno i najmanji glavni grad u Evropskoj uniji, budući da je Malta od 2004. godine član EU i EURO monetarne zone, a od 1980. godine se nalazi i na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Iako jedva primjetna na globusu, Malta je zbog svoga položaja u središtu Sredozemlja vijekovima imala ogromnu geostratešku ulogu kao pomorska baza i postaja na putu kroz Sredozemlje do Azije. Možemo reći kako je Malta oduvijek bila naseljena, jer postoje tragovi civilizacija koji datiraju još iz 6. vijeka p.n.e. Feničani, Kartaginjani, Rimljani, Grrci, Arapi, Normani, Englezi, Francuzi, Italijani, svi oni su prelazili preko Malte i na svoj način je obilježili. Stoga, ne čudi činjenica da su se u prošlosti vodile bitke za ovo maleno otočje, kako bi se zadržala nadmoć u prolazu Sredozemljem. Tako je Malta postala raskrsnica brojnih kultura koje su, boreći se za svoju vlast na otoku, ostavljale neizbrisiv trag iza sebe.

Jedan od najočitijih primjera ovog kulturnog stapanja jeste malteški jezik ili lingwa maltija, zvanični jezik Malte, pored engleskog kao drugog zvaničnog jezika. Iako je vijekovima korišten isključivo kao govorni jezik, a rijetko kada zapisivan, tek 1934. godine će postati zvanični jezik Malte, što je do tada bio zapravo italijanski jezik.

Malteški jezik je po mnogo čemu egzotičan. Spada u grupu semitskih jezika, kao i arapski na koji neodoljivo podsjeća, što ga čini jedinim službenim semitskim jezikom u EU. Danas ovaj jezik broji otprilike 400.000 govornika.

Dug je put prešao malteški jezik da bi od isključivo govorenog jezika postao samostalni jezik. Naime, počinje se razvijati iz sicilijanskog dijalekta arapskog jezika (sikulo-arapski) nakon dolaska muslimanske dinastije Fatimida na Siciliju u 9. vijeku. Već oko 1091. godine, na Siciliju dolaze Normani iz Normandije, uspostavljajući vlast i na Siciliji i na Malti. Međutim, stanovništvo Malte je nastavilo govoriti ovim dijalektom. Sikulo-arapski nestaje na Siciliji, ali se nastavlja govoriti na Malti. Vremenom će muslimansko stanovništvo biti protjerano sa Sicilije i Malte pa će tako odvojen od ostalih dijalekata arapskog i Kur’ana kao čuvara standardne klasične forme arapskog jezika sikulo-arapski trasirati put da se iz dijalekta razvije u malteški jezik.

Lingvistički, najznačajniji trenutak za malteški se desio 1530. godine, kada otok preuzimaju vitezovi Ivanovci ili Hospitalci i koji proglašavaju italijanski jezik zvaničnim jezikom Malte. Upravo u tom razdoblju, ogroman broj romanskih riječi ulazi u upotrebu. Jedno vrijeme je Malta bila i pod Napoleonovom upravom, kada u jezik ulaze francuske riječi. Od 1800. do 1956. godine, Malta je pod britanskim protektoratom, a u jezik ulaze engleske riječi. Dakle, s pravom se može reći kako je malteški jezik zapravo dijalekat arapskog jezika koji se pod romanskim i engleskim uticajem razvio u poseban jezik.

Najsličniji je magrepskim dijalektima arapskoga jezika (Magreb – područje koje obuhvata Maroko, Alžir i Tunis). Govornici tuniskoga dijalekta kažu da mogu bez prevelikih poteškoća razumjeti malteški jezik, budući da se u svakodnevnom govoru koriste sa dosta posuđenih italijanskih i francuskih riječi.

Sva gramatička struktura malteškog jezika je semitska. Udio semitskih riječi u malteškom iznosi 60%, dok su ostalo romanske i engleske riječi, iako se u moderno doba procenat dosta izmijenio. Semitske riječi su uglavnom one koje se odnose na neke osnovne ideje i na osnovne funkcije u rečenici.

Primjera radi, malteški posjeduje duge i kratke samoglasnike, potom poznaje određeni član il- (al- u drugim semitskim jezicima). Glagol se sastoji iz trosuglasničkog korijena, npr. ktb iz kojega se izvode ostali oblici dodavanjem prefiksa i sufiksa (ktibna – napisali smo, ar. katabnaa). Poznaje isključivo dva vremena – prezent i perfekt.

Glede imenica, sačuvao je oblik dvojine, pored jednine i množine, koje među evropskim jezicima čuva još jedino slovenački. Naročito je zanimljiva promjena imenica u množini. Imenice semitskog porijekla dobivaju dugi nastavak -at (kao u arapskom) ili mijenjaju samoglasnike unutar korijena, imenice engleskog porijekla dobivaju -s, dok imenice romanskog porijekla slijede oblik promjene sa -i ili -jiet. Npr. ktieb – knjiga postaje kotba, lingwa – jezik postaje lingwi, dok engleski friġġ – frižider postaje friġġs. Prijedlog fi – u je jednak i kod ostalih semitskih jezika, potom min – od, i sl. Nekoliko primjera imenica:

skola / it. scuola / eng. school – škola

gvern / it. governo / eng. governemnt – vlada

żahra / ar. zahra – ruža

kelb / ar. kalb – pas

Malteški je jedini semitski jezik koji se oduvijek i još uvijek piše latinicom, što je još jedna njegova posebnost, a evo i kako izgleda abeceda:

a b ċ d e f ġ g h ħ i j k l m n o p q r s t u v w x z ż

Stoga, ukoliko govorite jedan od dijalekata arapskog i usto poznajete italijanski jezik, na Malti nećete imati mnogo problema. To naravno ne znači da malteški jezik gubi svoju osobenost niti da vi tečno govorite ovaj jezik već jednostavno da možete uspostaviti komunikaciju na osnovnom nivou.