Laško – stjecište dobroga
Autor: Haris Hadžibaščaušević
Vjerovatno će prva asocijacija na pomen ovoga gradića biti pivo “Laško”, no Laško je znano još po mnogo čemu. Mještani ga opisuju kao “stjecište svega dobroga i pozitivnoga”, a svakako ne bez razloga. U nastavku više o tome.
Naime, Laško je mjesto u središnjoj Sloveniji, geografsko, kulturno, upravno i privredno središte istoimene općine. Sa oko 3.500 stanovnika, Laško, čije obale zaljeva 99 km duga rijeka Savinja, se smjestilo pod 583 metra visokim vrhom Hum, kojim dominira stara srednjovjekovna utvrda Tabor, vijekovima pružajući sigurno utočište stanovnicima ovoga malog mjesta koje se danas ponosi brojnim kulturnim, prirodnim i turističkim znamenitostima i priznanjima za izvrstan kvalitet života.
Za Laško se znalo još iz antičkih vremena, a dokaz tome su obližnje Rimske Toplice (Rimske terme) – poznati termalni izvor, maleni raj autentičnoga antičkog ambijenta koji posjetiocima pruža priliku uživati u netaknutoj prirodi i iskusiti čari hedonizma. Osim Rimskih termi, tu je i termalni kompleks Thermana. Zbog temperature izvora koja varira između 31 i 34 stepena, medicinski stručnjaci preporučuju obilazak ovoga lječilišta i garantuju kvalitet pružene zdravstvene usluge. Mještani savjetuju da se voda sa pomenutoga izvora redovno pije, a prilikom kušanja vode, preporučuju da se gutljaj zadrži kratko vrijeme u ustima, kako bi se minerali i pozitivna energija oslobodili i podarili našemu tijelu dnevnu dozu zdravlja, što su potvrdile, također, mnogobrojne zdravstvene organizacije.
U prilog činjenici da je Laško mjesto gdje ćete se uistinu osjećati dobro ide i to da je 2013. godine Laško postalo peta destinacija u Sloveniji koja je dobila priznanje za izvrsnost, tačnije pristupačnost i prilagođenost svim kategorijama posjetilaca – sa ili bez određenih poteškoća – (EDEN) koje svake godine dodjeljuje Evropska komisija. Radi se o priznanju kojim se potvrđuje visoka kvaliteta života i usluge jednoga mjesta, a pred kandidate se stavljaju razni preduslovi koje treba ispuniti kako bi se ovo vrijedno priznanje na kraju i osvojilo.
Međutim, mještani će vam reći kako je Laško najpoznatije upravo po istoimenom pivu i pivari nedaleko od stare jezgre grada, koju je moguće posjetiti u sklopu turističkoga razgleda mjesta. Davne 1825. godine, Franz Geyer je postavio kamen temeljac za proizvodnju piva u Sloveniji otvorivši prvu i najstariju pivaru upravo u Laškom. Mještani su ponad svega ponosni na ovu tradiciju, svjesni činjenice da je lokalno pivo odavno prešlo granice lokalnoga i postalo jedan od regionalnih i evropskih brendova, a kako kažu, po kvaliteti i jedno od omiljenih. Tako su 1990. godine zabilježili rekord od čak milion hektolitara prodanoga piva, a u malenom mjestu Žalec, na nekih 20 km od Laškoga je otvorena prva u svijetu fontana piva Zeleno zlato. Ova fontana je poklon pivarskoj tradiciji i uzgoju hmelja u donjoj Savinjskoj dolini, što je Sloveniju svrstalo na peto mjesto u svijetu po proizvodnji pomenute biljke, koja daje poseban ukus pivu.
S tim u vezi, Laško je svake godine u julu domaćin svjetski poznatom festivalu Pivo in cvetje (Pivo i cvijeće), koji se priprema upravo u čast sada skoro 200 godina staroj pivarskoj industriji u Sloveniji. Festival traje tri dana, a mjesto posjeti više od 50.000 gostiju iz raznih dijelova svijeta, ljubitelja različitih žanrova muzike, od heavy metala do techno rave zabava i naravno ljubitelja vrhunskoga piva, a tu su i svi oni koji se žele opustiti u ljekovitim vodama termalnih izvora. Koliko su Laščani ponosni na svoje pivo govori i ta činjenica da se u laškom turističkom centru može kupiti domaća čokolada sa punjenjem od laškoga piva. Bez brige, jer se radi tek o aromi koja će vas namamiti da kupite limenku pravoga piva. Tokom festivala Laško se pretvara u nepreglednu cvijetnu galeriju, čime lokalni cvjećari žele istaknuti i kulturu uzgoja cvijeća.
Sve popularniji u Laškom je i tzv. apiturizam – posjeta apikomorama u kojima se može udisati ljekoviti zrak iz košnica i apiterapija – proizvodnja, korištenje i liječenje pčelinjih proizvoda, a u sklopu turističke ponude je moguće posjetiti i muzej pčelarstva. Samo mjesto je opasano oko 4 km dugom “zdraviliškom poti” (lječiliškom stazom), koja prolazi kroz šumu, vodi okolo mjesta i preporučuje se svima sa disajnim tegobama.
Oduševljava činjenica da se na tako malome mjestu može pronaći raznolik sadržaj pa stoga ne čudi činjenica zbog čega Laško mještani opisuju upravo kao stjecište dobroga i pozitivnoga. Za kraj ćemo citirati Toneta Seliškara, slovenačkoga pisca i pjesnika, koji je o Laškom zapisao slijedeće:
“Laško. Najljepše gnijezdo u našoj zemlji. Naslonjeno uz čistu Savinju i osunčano poput prekrasne djevojke jutarnjim suncem.”
