Kreševo i (ili) kako je nastala tradicija potkivanja jaja

Autor: Haris Hadžibaščaušević

Foto: Emir Isović

Kreševo je gradić i sjedište istoimene općine koja se nalazi u srednjoj Bosni. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Kreševo broji nešto više od 5.000 stanovnika. Zanimljiva činjenica kaže kako je to mjesto sa najviše nacionalnih spomenika po glavi stanovnika, budući da je cjelokupno povijesno gradsko područje Kreševa proglašeno nacionalnim spomenikom. Zahvaljujući, da kažemo, svojoj izolovanosti, Kreševo je pravi mali raj za sve ljubitelje netaknute prirode i sve one željne odmora od užurbanosti i velikih gradova.

Općina Kreševo se ponosi titulom općine sa najmanjim brojem nezaposlenih, a isto tako i činjenicom da je osnovna škola u Kreševu prva u Bosni i Hercegovini u kojoj se judaizam izučava kao poseban predmet u okviru vjeronauke.

Pored Fojnice, Kreševo se smatra kolijevkom rudarstva u našoj zemlji zahvaljujući ogromnom bogatstvu ruda i minerala, a također i mjestom tradicije kovačkog zanata.

Za Kreševo se ne zna sa sigurnošću kada je utemeljeno, međutim, sačuvana “Kreševska povelja” koja počinje riječima “U kraljevskom gradu Kreševu…”, napisana 12. augusta 1434. godine i koja se danas čuva u Dubrovniku je najstariji pisani dokument o Kreševu, gradu koji već vijekovima postoji pod obroncima planine Bitovnje. Često je i bosanski kralj Stjepan Tomaš stolovao u Kreševu.

Mještani Kreševa opisuju ovo mjesto kao gradić iz bajke, grad dobrih, vrijednih i velikodušnih ljudi, u kojem svako svakoga poznaje, da čak ni ne zaključavaju vrata svojih domova, a za sebe kažu i da su vječito dobrog raspoloženja, zahvaljujući kristalu pod nazivom citrin (visokotemperaturni mineral kvarca). Kako kaže Alojz Filipović iz udruge “Kreševski citrin”, u kristaloterapiji je citrin poznat kao kamen dobrog raspoloženja. Pored citrina, tu su ljubičasti kvarc ili ametis i tamni kvarc ili čadžavac kao glavni minerali koji se nalaze na prostoru srednjebosanskog škriljavog gorja paleozojske starosti.

Već 17 godina, udruga organizuje sajam kristala i minerala pa tako i ove godine uprkos pandemiji, na sajmu su se pojavili izlagači kristala iz drugih zemalja – najviše iz Hrvatske. Za mlade se organizuju i geokampovi u kojima se educiraju o značajnostima kristala.

Ono po čemu mještani najčešće izdvajaju Kreševo jeste tradicija potkivanja jaja. Zvuči nevjerovatno, ali je istinito. Još od srednjega vijeka, kreševski kovači su bili istinski virtuozi u svome zanatu. Postoji više legendi o tome kako se razvila ova tradicija. Jedna kaže kako se neki siromašni mladić zaljubio u djevojku iz bogate porodice, a uslov da je zaprosi bio je da potkuje jaje, što je izgledalo nemoguće. Mladić se zainatio i uspio je potkovati jaje, a legenda dalje kaže da se potom nijedan mladić nije mogao oženiti dok nije naučio potkovati jaje.

Stoga su se u donjem ćošku prozora na kućama često mogla vidjeti izložena potkovana jaja, kao znak da je mladić spreman za ženidbu. Uz to, simbolika potkovanog jajeta je bila jednostavna – jaje je simbol novog života, a potkovica je simbol sreće.

Kreševo je dalo mnogo znamenitih ljudi. Među njima su prvenstveno franjevci, koji su u Bosnu došli vijekovima unazad i u njoj sve do današnjih dana žive. Tako ćemo spomenuti fra Matu Nikolića, prvog diplomiranog ljekara u Bosni i Hercegovini i fra Franju Grcića. U Kreševu se može vidjeti tzv. “otvorena ordinacija”, gdje su dva franjevca svesrdno pomagala narodu u doba kuge.

Idemo do sela Deževice i svetišta svetog Jakova nedaleko od Kreševa koje vijekovima pohode vjernici katolici, a i pripadnici drugih vjeroispovijesti. Naime, sveti Jakov je tokom 15. vijeka došao na ovo područje, poslan iz reda franjevaca kako bi sproveo određene reforme u crkvi u Bosni, gdje je odlučio i ostati. Bio je omiljen među narodom po dobroj naravi i visokoj obrazovanosti, kao i po svojim idejama, zbog čega je bio dosta ispred svoga vremena. Ipak, posebno mistično mjesto u selu je čudnovata pećina u čijoj unutrašnjosti je sveti Jakov običavao moliti se. Kako je vodio isposnički život i bio izuzetno pobožan, ljudi vjeruju da je voda baš zbog toga čudotvorna pa tu dolaze potražiti lijek za bolest ili makar duhovnu utjehu u nevolji.

Šetajući kroz Kreševo, dočekat će vas uske ulice i očuvana srednjovjekovna prostorna organizacija, gdje se može vidjeti kako se na jednom prostoru i stanovalo i trgovalo i proizvodilo. Posebnu čar kreševačkoj čaršiji daju stare tradicionalne bosanske kuće, stare oko dvjestotinjak godina, koje još uvijek čuvaju autentičan izgled sa krovovima od šindre, kakve možemo vidjeti još u Lukomiru na Bjelašnici.

Nad Kreševom se uzvisuje samostan svete Katarine, posvećen posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini, i vjerovatno je među prvim zdanjima koje će naše oko primijetiti po dolasku u ovaj kraljevski gradić, jer svojom neobičnom crvenom fasadom i oblikom izbija iz okolnog zelenja. Utemeljen je tokom 14. vijeka, a po dolasku Osmanskog Carstva biva srušen i poslije više puta obnavljan. Veoma važan dio samostana je spomen soba fra Grge Martića, sa svim originalnim namještajem i predmetima koje je koristio tokom života.

Bistra rijeka Kreševica još uvijek protječe gradom i pokreće stare mlinove, nekoć korištene za dobivanje brašna, a danas su atrakcija za ljubitelje starine. Na samom ulazu u Kreševo stoji Čaršijska džamija ili Hadži Hasanova džamija, podignuta 1709. godine. Zajedno sa grobljem i mektebom kojeg više nema čini dio vakufa. Bila je oštećena tokom rata, a obnovljena je 2003. godine.

Prije nego završimo naš kratki obilazak Kreševa, spomenut ćemo i Rimki most u živopisnom selu Vranci. Kao što je to slučaj sa sarajevskim Rimskim mostom, niti za ovaj nemamo tačnih podataka ko i kada ga je sagradio, ali s obzirom na njegov izgled, može se reći kako potječe iz antičkog doba. Vrijeme je učinilo svoje i most je tako u potpunosti srastao s okolinom. Iako bismo po načinu gradnje mogli reći i da je sagrađen za vremena Osmanlija, stotinjak metara od mosta su otkriveni tragovi antičke rudarske rimske ceste. Jednostavne forme, izveden u polukružnom luku, dužine 9,50 metara, ovaj most u sebi nosi ogromnu historijsku vrijednost, budući da je još uvijek zadržan u svom autentičnom obliku.

Kreševo je, nažalost, još uvijek nedovoljno prepoznato mjesto u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine, unatoč bezbrojnim turističkim potencijalima koje u sebi krije. Treba spomenuti da su zbog okoline bogate rudama i mineralima razvijene geostaze i organizovane ture po geostazama, zatim, planinarenje, biciklistiške utrke, a tu se održavaju i poznate evropske motokros utrke. Prema tome, ukoliko ste istraživačkoga duha i radoznali ste po prirodi, zasigurno se Kreševo treba naći na listi mjesta koja trebate posjetiti u našoj zemlji. 

You may also like...

bs_BA