Ilegalna sječa u Bosni i Hercegovini

Autor: Ana Gebert

Nedavno se tema ilegalne sječe ponovo pokrenula usljed afere u Republici Srpskoj, gdje je 10 upravnika šumarskih preduzeća smijenjeno, nakon što su prijavili kumulativni gubitak od preko 5 miliona KM (izvor: N1). Službena istraga o navodnoj krađi šumskih resursa je pokrenuta širom područja nakon višegodišnjih apela lokalnih stanovnika. U općini Teslić, žarištu ilegalnih šumskih aktivnosti, gradonačelnik Milan Milićević opisao je izgled šuma kao “kako zamišljam da izgleda nuklearna eksplozija”, dodajući da nema puno nade da će istraga dati rezultate.

Prema podacima dobijenim direktno od šumarskih vlasti u RS, od 2013. do 2017. godine, u ovom entitetu je ilegalno izvučeno ukupno 95,965 m3 drvne građe u vrijednosti od ~ 14 miliona KM. Trend krađe u šumarstvu generalno se povećava, a podaci iz 2009. godine pokazuju da je ukupno izvučeno 12.607 m3 (~ 1,5 miliona KM); 2013: 16.809 m3 (~ 2,2 miliona BAM) i do 22.988 m3 (~ 3,5 miliona BAM) u 2015. godini. Ovi brojevi su posebno uznemirujući u odnosu na brojeve za legalno vađenje upredmetnim godinama: 2.000 m3 (~ 173.000 BAM) u 2013. godini i 4.939 m3 (~ 319.000 KM) u 2015. godini.

Ovaj problem se ne odnosi samo na RS, a zbog potpune manjkavosti zakonodavstva kojim se regulira šumarski sektor u FBiH, još od 2011. godine, kada je Zakon o uređivanju šuma istekao, ilegalne aktivnosti se šire uz minimalnu regulativu (Delić i dr. 2016.) U cijeloj BiH, 2003. godine, 2% ukupne sječe drvne građe bilo je ilegalno, s procjenom vrijednosti od 10-20 milijuna američkih dolara (Markus-Johansson i dr. 2010).

Ilegalna sječa je složeno pitanje u zemlji kao što je BiH zbog neadekvatnih institucionalnih kapaciteta za rješavanje problema, nedostatka dosljednih podataka i praćenja, koruptivne prakse i nedovoljne provedbe zakona (Markus-Johansson i dr. 2010). Praćenje prostranog šumskog pokrivača BiH (oko 63% prema još neobjavljenom drugom popisu šuma) je od ključne važnosti za borbu protiv ovog problema. Jedna od najčešćih metoda praćenja šumskih resursa širom svijeta je daljinsko istraživanje, koje koristi slike i druge podatke prikupljene iz zraka ili putem satelita. Ove se metode uglavnom oslanjaju na krošnje (vrh drveća gledano odozgo), koje se vremenom mijenjaju kako bi se procijenilo krčenje šuma (Hansen i sur. 2013).

Međutim, u izvještaju dostavljenom 2019. godine za područje Kantona Sarajevo, zaključeno je da su ove klasične metode bile upitne u BiH (Gebert 2019). To je zato što su ove metode razvijene uglavnom za tropske šume, gdje generalno postoje neznatne sezonske varijacije i manje topografske varijacije u poređenju s izrazito brdskom i kontinentalnom prirodom BiH. Ovo je ilustrirano donjom slikom 1, koja pokazuje kako se područja sa krčenjem šuma identifikovana ovim metodama rijetko preklapaju s područjima gdje je zabilježena ilegalna sječa šume u Kantonu Sarajevo.

Srećom, kao što je predložio autor izvještaja za 2019. godinu, postoji pristup koji je fleksibilan, uključuje mnoge zainteresovane strane i uključuje javnost; dok je za BiH posebno važno to da pristup ne ovisi o službenim podacima ili birokratskim procesima i ne oslanja se na krošnje kao procjenu gubitka šuma (Gebert 2019). Ovaj pristup je sproveden kroz inicijativu koju je pokrenula FEA (Forestry and Environmental Action – Akcija za šumarstvo i okoliš) pod nazivom „Aplikacija za anonimno prijavljivanje ilegalnih aktivnosti u šumarstvu uz pomoć građana“. Za više informacija posjetite www.feasee.org.