BASKIJSKI JEZIK – misteriozni jezik na tlu Evrope

Autor: Haris Hadžibaščaušević

Evropska cjelina je jezički izuzetno šaroliko i bogato područje. Procjenjuje se da na toj cjelini postoji preko 200 jezika, s tim da se u modernije vrijeme evropska jezička zajednica proširila za jezičke skupine drugih naroda koji su migracijom s drugih kontinenata sa sobom donijeli i svoju kulturu. Kada govorimo o Evropi, postoje tri glavne jezičke skupine, a to su germanska, romanska i slavenska skupina. Sve tri pripadaju indoevropskoj porodici jezika.

Osim ove velike porodice, na području Evrope postoje tzv. izolirani jezici koji čine porodicu za sebe i nemaju sebi sličnih rođaka. Takvi jezici su baskijski te djelimično albanski i grčki jezik. Ovoga puta ćemo posebnu pažnju posvetiti baskijskome jeziku.

Baskijski jezik (Euskara na baskijskom) je jezik koji se često opisuje kao misteriozni ili tajnoviti jezik. Njegovo porijeklo je još uvijek obavijeno velom tajni, nolingivstika je ponudila nekoliko teorija prema kojima su baskijskome jeziku slični slijedeći jezici, a prema tome otkrila i možebitne rođake:

• iberski jezik – pradavni jezik koji se govorio na Iberijskom poluotoku
• vaskonski jezik – baskijski bi bio navodno jedini preživjeli član ove porodice
• gruzijski i čečenski jezik – baskijski jezik se dovodi u vezu s ovim jezicima zbog stanovite sličnosti u strukturi, ali teorije ipak nisu potvrđene

Baskijski jezik je zvanični jezik Baskije, historijske, jezičke i kulturološke regije na područjuizmeđu Španije na sjeveru i Francuske na jugu.

Tek 27% stanovnika Baskije su nativni govornici baskijskoga jezika, tačnije 714.135 govornika (u Španiji oko 663.000, u Francuskoj oko 51.000) od ukupno 2.648.998 stanovnika Baskije, dok oko milion govornika ga koristi uporedo sa španskim ili francuskim jezikom. U Španiji ima status zvaničnoga jezika regije, dok u Francuskoj nema taj status, s time da se koriste dvojezični natpisi u mjestima s baskijskom jezičkom zajednicom.

Naime, hiljadama godina je baskijski jezik bio izoliran od ostalih jezičkih porodica. Pogledamo li prostor na kojem obitavaju govornici baskijskoga jezika, vidjet ćemo da je to područje sa dosta planinskoga reljefa, zahvaljujući čemu seBaskija sačuvala od stranih invazija, a baskijski jezik uspio preživjeti i očuvati se do naših dana.

Tokom srednjega vijeka se baskijski jezik razdvojio u više dijalekata zbog administrativnih podjela. Romanski jezici su ostavili svoj uticaj na jezik, ali ne toliko da bi se baskijski jezik potisnuo u potpunosti. Baskijski jezik je preživio brojne vladavine, međutim, 1936. godine kada Francisco Franco preuzima vlast u Španiji, počinju crni dani u historiji ovoga jezika. Francisco Franco je vršio snažnu represiju na upotrebu baskijskoga jezika. Nakon Francove vlasti, 1960-ih godina, baskijski jezik se ponovo vraća u život i sve se više radi na intenziviranju učenja standardnoga unificiranog baskijskog jezika ili Euskara Batua.

No, šta je to što čini ovaj jezik toliko jedinstvenim? Pomenuli smo njegovo tajnovito porijeklo, koje još uvijek mami na brojna istraživanja, a slijedeća stvar jeste njegova struktura. Dakle, iako su romanski jezici u okruženju ponaosob uticali na vokabular baskijskoga jezika, njegova struktura nimalo ne nalikuje onome na šta smo navikli primjerice u engleskom, francuskom, njemačkom ili našem jeziku.

Baskijski jezik posjeduje složen padežni sistem od 12 padeža, nešto više nego što posjeduju naši jezici. Zatim, u brojanju se koriste tzv. vigesimalnim sistemomtemeljenim na broju 20: 40 = 2 x 20, 60 = 3 x 20, 80 = 4 x 20, 90 = 4 x 20 + 10. Piše se latinicom, a slova poput c, q, w, v, y se koriste za zapisivanje riječi stranoga porijekla. Posjeduje tzv. ergativ – kada je imenica subjekat prelaznoga glagola.

Stoga pogledajmo iduću rečenicu i vidimo kako to izgleda praktično:

Žena, odr. član, subjekat čovjek, odr. član, objekat perfekt gl. Ikusi „vidjeti“ pomoćni glagol

Ova naizgled jednostavna rečenica znači „Žena je vidjela čovjeka.“Ukoliko bismo doslovno prevodili, izgledala bi ovako „Žena čovjeka vidjela je. Osim toga, uočavamo i još jednu značajku koju naš jezik ne posjeduje, a to je određeni član. Kod imenice emakumeak, krajnji sufiks –k označava da je ta imenica subjekat rečenice i subjekat prelaznoga glagola vidjeti. Možemo uočiti da je rečenica napisana kao u ogledalu i da ovakav red riječi ne susrećemo kod najčešće izučavanih evropskih jezika. Upravo u tome i jeste specifičnost ovoga jezika, koji je hiljadama godina očuvao svoju strukturu, a sa njom i neraskidivu vezu sa pradavnom prošlošću.

Uistinu bi bila šteta izgubiti baskijski jezik, koji predstavlja poseban dragulj u velikoj evropskoj jezičkoj porodici. Iako smo već pomenuli da se tokom prethodnoga stoljeća broj govornika itekako smanjio, danas se radi dosta na njegovom očuvanju i tome da se broj govornika uveća. Španija ga je učinila ga jednim od zvaničnih jezika, dok se na Francusku još uvijek čeka da učini konkretnije mjere za očuvanje baskijskoga jezika na svome tlu. Do idućega susreta „Egun on izan dezala!“ (Ugodan dan!)