UŽIVO – Aerozagađenje u Sarajevu, opasne čestice i inovativan pristup mjerenju (I)

Autor: Adi Operta

Primarni izvor zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini dolazi od sagorijevanja drva i uglja koji zagađuje mnogo više od prirodnog plina. Automobili, pušači i drugi izvori svakako doprinose tome, ali ne toliko koliko drva i ugalj. Kao jedna od rijetkih zemalja u razvoju u Evropi, Bosna i Hercegovina se iz ekonomskih razloga mora osloniti na ugalj. Iako je većina evropskih zemalja prešla na prirodni plin, naša država i dalje crpi 64% svoje energije iz uglja. Potrošnja uglja po stanovniku je Bosnu i Hercegovinu smjestila na čak 11. mjesto u svijetu.

U Sarajevu se problem uveliko povećava tokom zime, kada građani sa niskim primanjima sagorijevaju drva i ugalj za grijanje domova u starim neefikasnim pećima. U kombinaciji sa podložnošću Sarajeva temperaturnim inverzijama koje sa visokim zgradama inhibiraju cirkulaciju zraka (bez vjetra), nastaju opasna zagađenja toliko da zagađivači u ovom periodu rastu i do nevjerovatnih 1200%. Da bismo doskočili ovom problemu, moramo učiniti nešto vrlo inovativno i efikasno.

Sitne čestice su najsmrtonosniji oblik zagađenja zraka zbog svoje sposobnosti da prodiru duboko u pluća i nefiltrirani krvotok, uzrokujući kancerogene mutacije DNK, srčane udare, rak pluća i prijevremenu smrt. Ponekad je PM vidljiv u obliku smoga (ako je magla prisutna), ali je često nevidljiv, a čestice, koje lebde svuda oko nas u zraku, su najopasnije.

Iako su klimatske promjene usmjerile svjetski fokus na smanjenje emisije CO2, takvi plinovi u malim količinama nisu štetni za ljude. Međutim, ne postoji siguran nivo PM (čestica) i sa svakim povećanjem od 10 μg/m3, primjerice PM10, povećavaju se incidenti raka pluća za 22%, s manjim česticama PM2,5 čak i smrtnijim od 36%. Slijedimo li tu matematiku, dobit ćemo 2900% sa povećanim rizikom od raka pluća u danima velikog zagađenja.

Izuzetno je važno informisati se o opasnostima od čvrstih čestica i razini opasnosti prisutne u zraku u Sarajevu. Sa razinama PM10, Sarajevo se svrstalo u gradove sa najvišim PM u Evropi, dostižući i do 400+ μg / m3 (8 puta veće od dnevne zakonske granice u EU). Iz mjerenja u posljednjih pet godina znamo da su PM2,5 i PM1 na sličnim ili najgorim zastrašujućim razinama poput PM10, što situaciju čini još kritičnijom.

Danas WHO i EU prate PM2,5 i PM10, izvještavajući o negativnim zdravstvenim efektima ovih čestica, njihovoj sposobnosti da prodru u naša pluća te na koncu izazovu respiratorni i kardiovaskularni morbiditet i bolesti. Naša pluća su plijen PM1. Pri udisanju, čestice PM1 putuju u najdublje područje pluća, gdje značajan dio prolazi kroz ćelijske membrane alveola (milioni sitnih vrećica u našim plućima gdje se izmjenjuju O2 i CO2).

Zagađenje česticama ima tri glavne skupine (grupirane i imenovane prema veličini u mikrometrima):

1. PM10: čestice koje se mogu udisati, čiji su prečnici obično manji od 10 mikrometara.
2. PM2,5: sitne čestice koje se mogu udisati, promjera uglavnom 2,5 mikrometara i manje.
3. PM1: čestice veličine <1 μm, uglavnom prašina, čestice izgaranja, bakterije i virusi.

PM je jedan od najsmrtonosnijih oblika zagađenja zraka. Što su čestice manje, PM postaje opasniji. Zbog toga je dizajniran Boxy za praćenje čestica manjih od 1 mikrona. Radi se o uređaju koji mjeri čestice PM1, PM2,5 i PM10. Ovdje saznajete više o zagađenju PM-om.

Aplikacija daje sveobuhvatne podatke uzete iz vaše okoline, kao i trendove grafikona sa detaljima za bolje razumijevanje stanja u okolini.

Premda izvana izgleda kao prekrasna mala svjetiljka, Boxy raspolaže brojnim opcijama i mogućnostima. Naime, Boxy prati zagađenje zraka, pokazuje nam kvalitet zraka promjenom boje raspoloženja, komunicira s mobilnim aplikacijama i kreira mape zagađenja širom grada. Više stanica znači više detalja na mapi, a time i više podataka.

Zagađenje je unošenje zagađivača u prirodno okruženje koji uzrokuju štetne promjene. Zagađenje može imati oblik hemijskih supstanci ili energije, poput buke, toplote ili svjetlosti. Jednostavno rečeno – zagađenje je previše nečega u zraku što je loše za vas. U našem slučaju PM 1, 2,5 su daleko najopasniji neprijatelji.

Upravo ovakav projekat širenja mreže mjernih stanica provodi Udruženje Evropska geografska asocijacija za studente i mlade geografe – EGEA. Uz pomoć Francuske ambasade, ovaj projekat se realizuje u osam osnovnih škola u Sarajevu, gdje su učenici imali priliku upoznati se sa temom zagađenja zraka i o načinu mjerenja zagađenja. Mjerna stanica ostaje u trajnom vlasništvu škola, radi dalje edukacije, obuke i podizanja svijesti o važnosti očuvanja životne sredine.