16.10. – Svjetski dan hrane
Autor: Haris Hadžibaščaušević
Godine 1979. na konferenciji Svjetske organizacije za hranu (FAO) za Svjetski dan hrane proglašen je 16. oktobar. Svake godine, ovim datumom se želi pokazati značaj zdrave prehrane, ispravnost hrane, da bismo se podsjetili koliko je hrana bitna s aspekta kvalitete i sigurnosti uopće te da se ukaže na probleme s kojima se suočavamo glede hrane, poput npr. gojaznosti i unosa praznih kalorija, nedostatak hrane u pojedinim područjima, smrti izazvane glađu i sl.
Prema podacima FAO-a, oko dvije milijarde ljudi nema redovan pristup hrani, a procjenjuje se da će pandemija COVID-19 u stanovitoj mjeri doprinijeti povećanju broja gladnih. S obzirom da se očekuje porast stanovništva na 10 milijardi do 2050. godine, očekivati je i uvećanje broja gladnih.
Ovogodišnji Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom “Odgajati, Njegovati, Održavati. Zajedno.” Slogan je osmišljen u skladu sa revolucionarnim promjenama koje se obećavaju malim poljoprivrednicima kroz primjenu novijih, modernijih tehnologija, a one podrazumijevaju satelitske snimke, daljinsko očitavanje, razvoj mobilnih aplikacija sa mogućnošću unapređenja lanca ishrane. Potom da se poveća pristup hranjivoj ishrani a da se smanji rasipanje hrane i otpad, da se farmerima obezbijede pomoć i dodatna sredstva u slučaju nepogoda i dr.
Svakako, problemu se treba pristupiti konstruktivno i krenuti u intenzivnu obuku stanovništva o hrani, njenoj proizvodnji, načinima proizvodnje, kao i da se obezbijede poticaji za proizvodnju hrane. Uprkos činjenici da se danas u svijetu proizvede ogromna količina hrane, opet je velika brojka onih koji toj hrani nemaju redovito pristup, tačnije dvije milijarde ljudi.
Glede Bosne i Hercegovine, iako imamo dobre agroekološke uslove za proizvodnju hrane, i dalje je izuzetno visok procenat uvoza, a čak 30 posto neobrađenog zemljišta. Tako se, primjerice, u velikim količinama uvozio med, koji čak nije zadovoljavao uslove propisane s aspekta kvalitete. Naime, problem pri uvozu jeste svakako tendencija nabavljača da se ostvari dodatna dobit kroz prevaru, tj. obmanu krajnjeg potrošača – kupca. Srećom, postoje službe koje promatraju situaciju na terenu i poduzimaju određene mjere kako bi se obmanama kupaca koliko-toliko stalo u kraj.
Pandemija COVID-19 nas je ove godine okrenula domovini ne samo u pogledu turizma već i u pogledu kupovine domaćih proizvoda. Polovinom mjeseca marta, kada smo bili u kolektivnom lockdownu, stanovništvo se, da tako kažemo, blago uspaničilo usljed straha da nećemo imati dovoljne količine hrane. Međutim, uzevši u obzir da raspolažemo u velikoj mjeri obradivim površinama, da imamo jednake uslove za proizvodnju hrane kao i neke druge evropske zemlje, veoma brzo se pokazalo kako su naši privrednici i proizvođači spremni doskočiti problemu, rekavši da nema potrebe za brigom jer hrane i drugih potrepština ima u sasvim dovoljnim količinama.
Cilj svakog međunarodnog dana jeste ukazati na problem u društvu i podići svijest ka njegovom rješavanju pa tako i ovaj problem može smanjiti svoj obim do 2030. godine, a sve u okviru plana o održivosti.
