14. 09. – Međunarodni dan prašuma
Autor: Adi Operta
Danas se obilježava Međunarodni dan prašuma. Kroz ove redove želimo predstaviti važnost prašuma na svijetu, a posebno tropskih prašuma koje su sigurno najpoznatije. Prašuma ili pojednostavljeno “stara šuma“ predstavlja tip vegetacije koja se od svog nastanka razvijala uz mali uticaj čovjeka (sekundarna prašuma) ili bez uticaja čovjeka (primarna prašuma). Za razliku od primarne prašume, koja nam je posve jasna, sekundarna prašuma nekada je bila eksploatisana u neku svrhu. Po korištenju u ekonomske svrhe, šumska vegetacija biva prepuštena sebi, da bi nakon određenog vremena i samoregulacije poprimila konture prave prašume.
U Evropi su područja prašuma stara oko 10.000 godina, što nam govori da su nastala nakon posljednjeg ledenog doba. Prašume možemo podijeliti na nekoliko vrsta, a glavna podjela nam je po geografsko-klimatološkoj odrednici.Takose prema prvoj odrednici dijele na tropske kišne šume i umjerene (skandinavske, evropske) prašume, dok se prema drugoj odrednici dijele na prašume umjerenih i hladnih zona. Tropske kišne šume je naziv za šumske ekosisteme koji su se razvili uglavnom bez uticaja čovjeka. Karakteristične su po vlažnoj klimi sa padavinama od preko 2000 mm godišnje. Tropske kišne šume nastale su na svim kontinentima koje presjeca ekvator. Protežu se na obje strane do 10° GŠ. Najveća prašumska cjelina je, naravno, Amazonija, za koju kažemo da su pluća svijeta. Također, druge velike povezane cjeline su u Zairu i Indoneziji.
Jedanaest je prašuma i prašumskih rezervata koji su do sada registrovani u Bosni i Hercegovini. Nazivi prašuma i rezervata šuma su: Perućica, Janj, Lom, Ravna vala, Plješevica, Bobija, Mačen do, Trstionica, Malovčića dolina, Crni vrh i Rezervati pančićeve omorike. Njihova ukupna površina iznosi 2.812,15 ha. Najveću površinu zauzima Perućica sa 1434 ha, dok je najmanja Malovčića dolina sa 25 ha.
Svake godine iskrči se veliki broj kvadratnih kilometara tropske kišne šume, s jedne strane radi dobivanja površina za plantažno gospodarstvo, ispašu stoke ili poljoprivrednu obradu, a s druge strane, oborena stabla koriste se kao drvo za proizvodnju namještaja. Međutim, najveći dio se koristi kao jeftino građevinsko drvo ili za proizvodnju papira. Godišnje se uništava 125.000 km2 tropskih šuma, što čini gubitak od oko 34.000 hektara dnevno! Do danas je nestalo već više od 50% kišnih šuma. Kišne šume Brazila ugrožene su spaljivanjem, što čini veći dio ukupno “proizvedenih” stakleničkih plinova te zemlje.
Brojne organizacije se trude zaštititi kišne šume i spriječiti uglavnom ilegalnu sječu.
Između ostalog, može se i odustati od korištenja skupog plemenitog drveta, jer se samo 5% posječenih stabala kišnih šuma koristi. Ostatak se gotovo uopće ne koristi ili se koristi vrlo slabo. Svaki dan iskrči se površina veličine 5760 fudbalskih igrališta!
