13.10. – Međunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa

Autor: Adi Operta

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa posvećen je očuvanju okoliša i sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa. Inicijativa je započela 1989. godine nakon poziva Opće skupštine Ujedinjenih Naroda koja ovaj dan vidi kao način promovisanja kulture svijesti o rizicima i smanjenju rizika što uključuje prevenciju katastrofa, ublažavanje posljedica i spremnost na odgovor. Do 2009. godine kao dan smanjenja rizika obilježavala se druga srijeda u oktobru, a nakon 2009. godine usvojen je 13. oktobar kao Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.

Godišnje se na Zemlji dogode stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, ljudskim žrtvama i materijalnom štetom. Zadnjih godina se pokazao paradoks modernog vremena – što je veći stepen tehnološke razvijenosti, to je veća izloženost prirodnim katastrofama, a njihovi su učinci razorniji.

Klima, vrijeme i vodeni resursi mogu djelovati razarajuće na društveno-ekonomski razvoj i na dobrobit čovječanstva. Ekstremni događaji vezani uz klimu kao što su tornada, oluje, cikloni, poplave i suše čine godišnje oko 75 posto svih katastrofa. One dovode do ogromnih ljudskih patnji, gubitaka života i ekonomskih šteta. Monitoring tih događaja, prognoza njihovih kretanja te pitanja vremenskog upozoravanja temeljni su pri širenju uticaja katastrofa na stanovništvo i ekonomiju. Prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim aktivnostima imaju uništavajuće djelovanje.

U posljednjih četrdesetak godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kao poplave, tropski cikloni i suše u svim dijelovima svijeta. Globalno, u posljednjih dvadesetak godina broj hidrometeoroloških katastrofa se udvostručio. Širom svijeta suše i širenje pustinje ozbiljno prijete preživljavanju preko 1,2 milijardi ljudi koji ovise o zemlji za udovoljavanje svojih potreba. Ustanovljeno je kako je El Nino, prirodni fenomen povezan s promjenama klime, bio najjači u proteklom stoljeću te je uticao na 110 miliona ljudi i stajao globalnu privredu 100 milijardi dolara. Statistike prikupljene od osiguranja za razdoblje 1950.-1999. godine pokazuju da su se najveće prirodne katastrofe dogodile većinom kao posljedica vremena i klime te da su prouzročile gubitke od 960 milijardi dolara.

Bosna i Hercegovina je ovaj značajan datum prvi put obilježila 2012. godine. Desetine hiljada ljudi, među kojima je veliki broj djece širom svijeta, usljed prirodnih ili drugih katastrofa ostaju bez svojih domova i uništavaju se velika materijalna dobra. Ni Bosna i Hercegovina nije pošteđena ovih nesreća. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine poduzima značajne aktivnosti u pogledu smanjenja rizika od katastrofa kroz procjenu rizika, planiranje, opremanje struktura zaštite i spašavanja i edukaciju posebno ranjivih kategorija stanovništva. Između ostalog, u saradnji sa UNICEF-om i UNDP-om u nekoliko lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini provodi se projekat smanjenja rizika od katastrofa. To je obaveza koju je Bosna i Hercegovina preuzela u okviru Strategije za smanjenje rizika od katastrofa i Okvirnog plana za akciju iz Hjoga.