10.11. – Svjetski dan nauke
Autor: Haris Hadžibaščaušević
Više nego ikada, svijetu su potrebni nauka i sva njena saznanja. Budući da je 2020. godina do kraja obilježena pandemijom COVID-19, tako će i ovaj dan u svome sloganu imati to obilježje “Nauka za i sa društvom u borbi protiv pandemije”. U vrijeme kada internetom i drugim medijima pored ispravnih informacija kruže i razne teorije zavjere, koje nevjerovatnom brzinom pridobivaju znatan broj pristalica, cilj ovoga dana je ojačati svijest u društvu o krucijalnoj ulozi nauke za mirno i održivo društvo.
Puni naziv ovoga dana jeste Svjetski dan nauke za mir i unapređenje, a prvi put je obilježen 2002. godine širom svijeta pod nadzorom UNESCO-a, uključujući svjetske vlade, brojne vladine i nevladine organizacije, naučne i druge institute za istraživanje, obrazovne radnike, medije, škole, itd. Razlog obilježavanja leži u tome da se naglasi uloga nauke i naučnika u razvoju društva, ali i to da se šira javnost sve više informiše o saznanjima u polju nauke i da se u nauku uključi. Stoga ovaj dan teži tome da se javnosti ukaže na potrebe informisanja u provjerenim krugovima i da bude upoznata sa naučnim rezultatima.
S pravom se može reći kako je pandemija kao nikada prije potakla cjelokupno stanovništvo planete da se međusobno poveže i potakla međunarodnu saradnju na veći nivo kako bi se brže pronašla vakcina i odgovarajući lijekovi kojim bi se stalo u kraj pandemiji. Dakle, budimo u toku sa svim dešavanjima, jer to je ono što se od nas u ovo izazovno vrijeme očekuje.
Šta nam je to nauka donijela? Možda je najbolji odgovor – sve. Posljednjih nekoliko decenija, svijet je doživio ogromne promjene u polju komunikacije, medicine, tehnologije i drugih znanosti. Primjena naučnih dostignuća unapređuje i olakšava naš život, jer su nova dostignuća pokretač narednih promjena u društvu. Stoga je svrha ovoga dana, pored pomenutog, ojačati nacionalnu i međunarodnu solidarnost u podjeli naučnih saznanja, potvrditi obavezu korištenja nauke za dobrobit društva i ukazivati na izazove s kojima se susrećemo.
Jedan takav primjer je inovacija bioničke ruke “Hero Arm”, kojom se osobama bez ovoga dijela tijela, daje nova prilika da svoj život vrate u normalan kolosijek. Bionička ruka radi na principu signala koje dobija putem specijalnih senzora i koji ih konvertuju u pokrete rukom. Ruku kontrolišu isti oni mišići koji inače služe da se ruka stisne i otvori. Zatim, da bi se ruka zatvorila, treba pomisliti na savijanje šake prema unutra, a da bi se otvorila, treba pomisliti na ispruženi dlan, na šta se bionička ruka zaista otvara.
UNESCO će ove godine organizovati online okrugli sto na već pomenutu temu, a svi koji žele učestvovati u diskusiji joj se mogu priključiti sa hashtagom #ScienceDay.
